Knjiga "Upozorenje nemarnim" od Ebu Lejs Es-Semerkandi
preveo Hafiz Sabahudin ef. Skejić

 


Dalje Informacije:

  • hfz Sabahudin Skejić 061 727 868
  • Bekir Šabić – urednik izdanja  061 892 644
  • Hajrudin Smajić – tehnički urednik ventura@bih.net.ba

 

Autor ovoga djela je Nasr b. Muhammed b. Ibrahim Hattab Semerkandi, Tevzi, Belhi. O godinama njegovog rođenja i smrti postoje različiti podaci. Najvjerovatnije je da je rođen 310. h.god., a umro 375.


Najdraži nadimak mu je bio El-Fekih, poznavalac šerijatskih znanosti. Tim nadimkom se ponosio i teberruk činio, jer ga je tako nazvao Vjerovjesnik, s.a.v.s., u snu. To se desilo onda kada je napisao djelo Tenbihu-l-gafilin (Upozorenje nemarnima). Naime, on je otišao s tim svojim djelom do revde – mezara Poslanika, s.a.v.s., i tu prenoćio. U snu je vidio Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji mu je pružio knjigu i rekao: Uzmi svoju knjigu, fekihu. Trgnuo se iz sna i vidio da su neka mjesta u knjizi bila izbrisana. Zbog toga je bio ponosan na ovaj nadimak.
Prevodilac:  hfz Sabahudin-ef.  Skejić
Iz recenzije:

Bošnjaci su znali da ima jedan žuti ćitab iz kojeg oni koji poznaju solidno arapski jezik mogu pripremiti dobar ders, prigodno predavanje, a taj ćitab se zove Tenbihul-gafilin.
        Vrijeme u kojem Es-Semerkandi živi i djeluje, kao u ostalom i svako vrijeme uključujući i ovo naše u kojem mi živimo, neminovno nameće obavezu učenim ljudima da dio svog dragocjenog vremena fokusiraju i na nastojanje da se ljudi okrenu vjeri, da se probude iz gafleta (nemara) koji ih je obuzeo, da ne budu pasivni posmatrači događanja, da u dunjalučkoj svakodnevnici ne izgube Ahiret. Es-Semerkandi zato piše običnim jezikom, jezikom koji prosječno obrazovan musliman razumije, ne zalazeći u teme koje u konkretnom smislu ne donose ni ovosvjetsku ni onosvjetsku korist. Jedan ili dva kur'anska ajeta, nekoliko hadisa, primjeri iz života ashaba i tabi'ina i hikaje-poučne priče o učenim i pobožnim ljudima koje teško koga mogu ostaviti ravnodušnim. To je stil koji krasi Es-Semerkandija, uz njegov gotovo neprimjetni i kratki komentar, tako da čitalac stiče utisak da tu i nema potrebe bilo šta dodavati.
        Ono što je interesantno spomenuti o ovom djelu jeste i to da njegovo djelo nije poziv na asketski način življenja, odbacivanje dunjaluka i njegovih užitaka, što često možemo naći kako u klasičnoj tako i u novijoj islamskoj literaturi. On stoga u svoje djelo uvrštava i poglavlje o vrijednosti sticanja i zarađivanja imetka, ali i upozorava kako nemar i robovanje imetku mogu čovjeka odvesti u propast.
Recenzent:  mr Osman-ef. Kozlić